Ulje krila intrigantno je zbog sadržaja omega-3 koje su dostupne u posebnom obliku - vezane uz fosfolipide. U ulju se nalaze i vitamini A i E, crveni pigment astaksantin, posebna vrsta flavonoida i fosfatidil-kolin. Takva prirodna smjesa tvari ulje čini stabilnim, postojanim i našem tijelu lako iskoristivim.

Na dalekom Antarktiku žive sitni morski račići, slastan zalogaj za brojne životinje - ribe, ptice, kitove, pingvine... Imaju velike oči i sitno svijetlo ružičasto do prozirno tijelo. Priča zvuči pomalo filmski što doista i je ako se sjetimo animiranog filma „Happy Feet 2“ čija se radnja odvija na Antarktiku, a dva istaknuta lika u filmu su Will the Krill i Bill the Krill (glasove su im posudili Matt Damon i Brad Pitt).

Iako se šira javnost tek nedavno upoznala s postojanjem račića krila i njihove brojne antarktičke obitelji kroz spomenuti animirani muzički film, u znanstvenim i stručnim krugovima plijene pažnju već više od deset godina. Naime, taj sitni morski račić intrigira zbog sadržaja omega-3 masnih kiselina koje su u ulju krila dostupne u posebnom obliku, vezane uz fosfolipide, a u ulju se nalaze i vitamini A i E, crveni pigment astaksantin, posebna vrsta flavonoida i fosfatidil-kolin. Takva prirodna smjesa tvari ulje čini stabilnim, postojanim i našem tijelu lako iskoristivim.

Život na Antarktiku

Krill na norveškom zapravo znači „hrana za kitove“ što objašnjava položaj krila u hranidbenom lancu. Budući da se nalazi nisko u lancu, obitava u kristalno čistom moru Antarktika i općenito ne živi dugo, kod njega nema rizika od nakupljanja teških metala i drugih nečistoća. Račić kril hrani se planktonima i mikroskopskim algama koje proizvode omega-3 masne kiseline, odakle i potječu dragocjene EPA i DHA višestruko nezasićene masne kiseline.

Na Antarktiku se biomasa krila sakuplja uz pomoć posebno projektiranih brodova, mreža i sustava koji omogućuju nježno ubiranje da bi se maksimalno očuvala bioraznolikost i polazna supstancija za ulje bogato omega-3 masnim kiselinama.

Kemijske karakteristike

Latinskog naziva Euphausia superba, popularni kril ima brojne osobitosti koje se poglavito vežu uz specifičan sastav omega-3 masnih kiselina i prirodnih pigmenata s antioksidacijskim djelovanjem.

U ulju krila, glavnina EPA i DHA vezana je na fosfolipide, posebice fosfatidil-kolin. Ta specifična struktura ima dvije masne kiseline vezane na glicerol i potom na fosfat i kolin. Upravo je to struktura koja omogućuje stvaranje fosfolipidnog dvosloja, esencijalnog dijela staničnih membrana svih živih bića na zemlji. Tako vezane masne kiseline učinkovito se prenose po tijelu i ugrađuju u stanične membrane. Kada EPA i DHA postanu dijelom stanične membrane, mogu utjecati na fluidnost, signalne i metaboličke procese u stanici.

Kemijski oblik omega-3 masnih kiselina pogodan je i kad je riječ o apsorpciji iz probavnog sustava. Naime, poznato je da su trigliceridi netopljivi u vodi, a omega-3 masne kiseline obično dobivamo iz hrane i ribljeg ulja upravo u obliku triglicerida. Dakle, za razgradnju triglicerida potrebni su enzimi i žučne soli koje su odgovorne za stvaranje micela. S druge strane, fosfolipidi masnih kiselina ne zahtijevaju žučne soli za probavu – oni spontano formiraju micele, topljivi su u vodi i tako imaju olakšanu apsorpciju.

Pitanje tkiva i pitanje doze

Organizam može profitirati od unosa omega-3 masnih kiselina jedino ako one doista završe u ciljnim tkivima, a to ovisi i o unosu omega-6 masnih kiselina te o bioraspoloživosti prehrambenih izvora omega-3 masnih kiselina.

Istraživanja s uljem krila često u svojem žarištu imaju upravo takve aspekte raspoloživosti omega-3 masnih kiselina koje dobro opisuje pojam „omega-3 indeks“. Taj pojam u znanstvenu terminologiju uveden je prije desetak godina, a predstavlja sadržaj EPA+DHA u eritrocitima, izražen kao postotak od ukupnih masnih kiselina. Znanstvenici koji se bave tim indeksom tvrde da je odličan pokazatelj sadržaja omega-3 masnih kiselina u tkivima te smatraju da je bolji biomarker za koronarnu bolest srca i rizik od iznenadne kardijalne smrti nego do sada uvriježeni marker – razina ukupnog i LDL kolesterola. Znanstvenici su zaključili da je vrlo izvjesno da se redovitim unosom EPA+DHA visoke bioraspoloživosti postiže adekvatno zasićenje u tkivima, odnosno visoki omega-3 indeks.

S ciljem potvrđivanja omega-3 indeksa kao predskazatelja kardiovaskularnog rizika provedeni su klinički i laboratorijski pokusi te je provedena evaulacija nekoliko prethodno objavljenih studija primarne i sekundarne prevencije. Autori rada objavljenog u časopisu Preventive Medicine, na osnovu dobivenih rezultata zaključuju da je omega-3 indeks obrnuto proporcionalan riziku od kardiovaskularnih bolesti te da može predstavljati fiziološki relevantan i neovisan čimbenik rizika za kardiovaskularne bolesti, s velikim značajem u kliničkoj primjeni. Pri tome je omega-3 indeks ≥ 8% povezan s najnižim rizikom, odnosno najboljim kardioprotektivnim djelovanjem omega-3 masnih kiselina, dok je indeks ≤ 4% povezan s najslabijim kardioprotektivnim djelovanjem. Osobe s omega-3 indeksom manjim od 4, za 10% su ugroženije od onih s indeksom većim od 8.

Istraživanja koja su napravljena s uljem krila pokazala su da se omega-3 indeks značajno povećava već nakon 2–4 tjedna primjene tog ulja u dozi od 2 g. U jednoj je studiji prosječna vrijednost omega-3 indeksa iznosila 2% na počeku, a nakon 8 tjedana svakodnevne primjene 2 g ulja krila, prosječna vrijednost omega-3 indeksa iznosila je 4,5% što upućuje na porast od 125%. Te spoznaje upućuju na to da se omega-3 iz ulja krila apsorbira iz crijeva i ulazi u krvotok, a potom se EPA i DHA ugrađuju u ciljna tkiva u zadovoljavajućoj mjeri.

Više je istraživanja uspoređivalo učinke ulja krila i konvencionalnih pripravaka ribljeg ulja, a rezultati sustavno upućuju na bolju bioraspoloživost ulja krila. Kada se usporedi razina EPA i DHA u tim pripravcima, zaključuje se da je potrebna gotovo dvostruko niža doza EPA+DHA iz ulja krila u usporedbi s omega-3 masnim kiselinama iz ribljeg ulja. Studija Ulvena i suradnika objavljena 2010. u časopisu Lipids provedena je na 113 dobrovoljaca da bi se utvrdio utjecaj ulja krila odnosno ribljeg ulja na lipide u krvi, markere za oksidativni stres te upalne procese u organizmu. Autori studije zaključili su da se jednaki učinci postižu primjenom ulja krila i ribljeg ulja tijekom 7 tjedana, iako je doza EPA+DHA u ulju krila iznosila tek 62,8% doze zastupljene u ribljem ulju.

Istraživanje Maki-ja i suradnika, objavljeno u časopisu Nutrition Research 2009. godine, dizajnirano je kao nasumična, dvostruko slijepa studija provedena na 76 gojaznih žena i muškaraca. Ispitanici su nasumično pdijeljeni da bi uzimali ulje krila, riblje ulje ili maslinovo ulje (kontrolna skupina) tijekom 4 tjedna. Doza EPA bila je približno jednaka u skupinama koje su uzimale ulje krila i riblje ulje, a doza DHA bila je dvostruko manja u skupini koja je primala ulje krila. Bez obzira na te razlike, na kraju studije koncentracija EPA u plazmi bila je viša u skupini koja je uzimala ulje krila, u usporedbi sa skupinom koja je uzimala riblje ulje. Koncentracije DHA u plazmi bile su slične u obje skupine. Autori su zaključili da primjena ulja krila u dozi od 2 g pokazuje povećanje bioraspoloživosti EPA i jednaku bioraspoloživost DHA u dvostruko nižoj dozi u odnosu na riblje ulje. Nakon prilagodbe doze, rezultat je pokazao da su ispitanici koji su uzimali ulje krila tijekom 4 tjedna imali 24% više vrijednosti EPA+DHA u plazmi, u usporedbi s osobama koje su uzimale riblje ulje

I rezultati novije studije objavljene 2013. godine u časopisu Lipids in Health and Disease potvrdili su da ulje račića krila učinkovitije povećava razinu omega–3 masnih kiselina u krvi od ribljeg ulja. U spomenutom istraživanju kanadskih znanstvenika, u kojem je sudjelovalo 24 ispitanika, unos od 600 mg omega–3 masnih kiselina u obliku ulja račića krila tijekom samo 4 tjedna značajno je povisio omega–3 indeks u usporedbi s ribljim uljem. Ta dvostruko slijepa, randomizirana, placebom kontrolirana studija sastojala se od 3 faze. Svaka faza trajala je 4 tjedna tijekom kojih su ispitanici uzimali ulje krila, riblje ulje i kukuruzno ulje (placebo). Između faza provođena je stanka u trajanju od 8 tjedana. Rezultati su pokazali da je samo ulje račića krila značajno povisilo omega–3 indeks, a učinak je bio dvostruko viši u usporedbi s ribljim uljem. Dodatno, pozitivni rezultati smanjenja omjera omega–6 i omega–3 masnih kiselina primijećeni su tijekom uzimanja ulja krila kao i ribljeg ulja, no značajniji rezultati su primijećeni tijekom uzimanja ulja krila. Znanstvenici su zaključili da je raspoloživost omega–3 masnih kiselina iz ulja krila veća od raspoloživosti tih masnih kiselina iz ribljeg ulja, vjerojatno zbog strukturnih razlika.

U konačnici, prema rezultatima provedenih studija može se zaključiti, da je u usporedbi s ribljim uljemm za isti učinak potrebna dvostruko niža doza EPA+DHA ulja krila.

Klinički dokazi i primjena

Prvi smjerovi istraživanja ulja krila krenuli su početkom 21. stoljeća, a obuhvatili su tri područja – kardiovaskularno zdravlje i utjecaj na razinu lipida, utjecaj na simptome reumatskih bolesti i artritisa te žensko zdravlje, odnosno simptome predmenstrualnog sindroma. Također, u počecima su se višekratno provodile usporedne studije s drugim vrstama ulja da bi se utvrdila raspoloživost s obzirom na specifičan kemijski sastav. Naravno, najviše intrigira usporedba s djelotvornošću ribljeg ulja koje je dosad predstavljalo zlatni standard primjene omega-3 masnih kiselina.

Tijekom godina koje su uslijedile, glavnina studija fokusirala se na kardiovaskularno zdravlje, debljinu i metabolički sindrom. Neke studije bavile su se i utjecajem na kognitivno zdravlje, različite upalne bolesti i stanja. U počecima su to uglavnom bile studije provedene na životinjama, no u posljednje vrijeme broj studija provedenih na ljudima rapidno se povećava, a rezultati sustavno upućuju na blagotvorna djelovanja ulja krila.

Studija najnovijeg datuma, objavljena u veljači 2014. u časopisu Nutrition Research pružila je dodatne dokaze pozitivnog učinka ulja krila. U dvostruko slijepoj, randomiziranoj, multicentričnoj, placebom kontroliranoj studiji sudjelovalo je 300 muškaraca i žena s povišenom razinom triglicerida (150-499 mg/dl). Ispitanici su nasumično podijeljeni u 5 skupina: 4 su dobivale ulje krila u dozama od 0.5, 1, 2 odnosno 4 grama, dok je posljednja skupina dobivala placebo. Razina lipida u krvi mjerena je ujutro natašte na početku studije i ponovno nakon 6 i 12 tjedana. Nakon završetka studije, u skupinama koje su uzimale ulje krila zabilježeno je prosječno smanjenje razine triglicerida u krvi za 10,2% u odnosu na placebo, dok utjecaj na LDL kolesterol nije utvrđen. To je dosad najveća studija s uljem krila provedena na ljudima, koja nam pruža dodatnu potvrdu povoljnog djelovanja na važan čimbenik rizika od kardiovaskularnih bolesti.

Zaključak

Rezultati brojnih studija govore u prilog pozitivnom učinku omega-3 masnih kiselina i ulja krila na razinu triglicerida čija se povišena razina dovodi u vezu s bolestima srca i krvnih žila. Stoga imamo dovoljno dokaza da ulje krila možemo preporučiti u svrhu prevencije bolesti srca i krvnih žila, kod dislipidemija (poglavito hipertrigliceridemije) te nakon neželjenih kardiovaskularnih događaja, i to osobito kod osoba koje konzumiraju premalo ribe i drugih izvora omega-3 masnih kiselina. Za povoljan učinak potrebno je osigurati 250 mg EPA+DHA na dan.

Ulje krila pogodno je za primjenu i u svim drugim situacijama kada je potrebna nadopuna omega-3 masnih kiselina. Preporučuje se kod različitih upalnih bolesti i stanja, u dermatologiji, psihijatriji te kod reumatskih bolesti. Pogodno je za trudnice, dojilje, djecu iznad 6 godina te osobe starije dobi. Jedini oprez potreban je kod osoba koje imaju alergiju na ljuskare i kod osoba na terapiji antikoagulansima.